Projekt: Sistem Orkestara Mladih Istre
Radionice orkestralnog muziciranja (ROM) namijenjene su svima koji vladaju nekim od instrumenata simfonijskog orkestra, svima koji traže priliku za druženje kroz glazbu i dodatno usavršavanje u orkestralnom sviranju,
– djeca i mladi koji polaze glazbene škole i akademije ili na drugi način uče svirati neki od orkestralnih instrumenata,
– djeca i mladi koji nisu nastavili s glazbenom naobrazbom a želja im je svirati u orkestru,
– profesori i orkestralni glazbenici koji žele podržati razvoj ovog programa.
Rad u radionicama orkestralnog muziciranja odvija se tijekom školskog raspusta ili vikendima, a sastoji se od glazbenog educiranja djece putem skupnog muziciranja u orkestru. Akcent je isključivo na radu u grupi – ili u sastavu cijelog orkestra ili u sekcijskim/grupnim probama. Poželjno je uključivanje nastavnika ili profesionalnih orkestralnih glazbenika koji time postaju mentori određene grupe instrumenata, te vode sekcijske probe.
U radu – stariji, iskusniji, napredniji, sposobniji pomažu mlađima i manje iskusnima – time se potiče odgovornost, kreativnost, interakcija među svim učesnicima… Djeci koja već pohađaju glazbenu školu radionice nisu zamjena za bilo koji oblik nastave. One su nadopuna, dodatni sadržaj koji do sada, nažalost, većina glazbenih škola u Istri nisu u mogućnosti osigurati jer nemaju sve potrebne odjele pa ne mogu kompletirati simfonijski orkestar, a pogotovo za izvedbu većih vokalno-instrumentalnih djela.
Nastojat ćemo da se radionice održe u čim više gradova i mjesta Istre gdje za to postoji potreba i gdje postoje uvjeti za takve aktivnosti. Iako prvenstveno zamišljen kao socijalno-glazbeni program za djecu s područja Istre, dobrodošli su svi polaznici iz različitih dijelova Hrvatske i okolnih zemalja regije.
Igraonice pred orkestralnog muziciranja (IpOM)namijenjene su djeci uzrasta od 3-10 godina koji ne sviraju niti jedno glazbalo. Na igraonicama se aktivno uključuju u dječji zbor i orkestar putem kojih kroz igru savladavaju osnove skupnog muziciranja. Osim toga djeca se imaju priliku upoznati sa svim rodovima glazbala kako bi intenzivnim slušanjem i reproduciranjem glazbe primjerene dječjem uzrastu te se aktivno uključuju u kreativni svijet glazbe. Postoji mogućnost odabira i poduke na odabranom glazbalu iz korpusa simfonijskog orkestra od najranijeg urasta.

as / so mi kratica je za Antonio Smareglia / Sistem Orekstara Mladih Istre. Projekt revitaliziranja simfonijskog muziciranja putem socijalnog programa po uzoru na EL SISTEMA s ciljem pokrtetanja niza radionica i igraonica (ROM i IpOM) u Istri kako bi se u narednim godinama, razvojem projketa SISTEM OREKSTARA MLADIH ISTRE, stvorile predpostavke za formiranje stalnog simfonijskog orkestra u koji su uključeni mladi glazbenici iz Istre. U tom smislu realizirane su dvije ROM i IpOM Pula 2014. i Poreć 2015.
Socijalni program Udruge Corona, projekt pod nazivom Sistem Orkestara Mladih Istre uvršten je na listu EL SISTEMA GLOBAL PROGRAMA.
Time ovaj program postaje sastavnicom globalnog EL SISTEMA i jedan od 237 programa koji se razvijaju u 55 država svijeta.

http://udrugacorona.freshcreator.com/admin/preview/hrv/novosti

Arena EyE: vlasnica sam stanova na zadnjem katu površine cca.100m2 s mogućnošću spajanja stanova sa tavanom za dobiti dvoetažnu prostoriju od ukupno cca.200m2. Dobila bi se mini-galerijom+kušaona uređena s elemntima antike za prodaju tipičnih proizvoda na donjoj etaži, a na gornjoj bila bi terasa, EyE, s pogledom od 360° na Arenu i cijelu Pulu. Turisti koji danas posjećuju Arenu nemaju sadržaje oko Arene niti kvalitetnu ponudu osim par skromna kafića: OKO Arene koji sve vidi bila bi atrakcija

Adriatic Animation (Jadranska animacija) je udruga u kulturi osnovana od autora i animatora Draška Ivezića, autorice Chintis Lundgren iz Estonije i skladatelja Branka Radića. Udruga se bavi proizvodnjom i promocijom animiranih filmova. Osnovni razlozi za osnivanje su bogatstvo Pule i Istre u originalnim i povijesnim pričama te potencijal za filmsku proizvodnju. https://www.facebook.com/adriatic.animation

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Pula je i moj grad - izložba fotografija Alojza Orela

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

Glagoljica je staroslavensko pismo koje nastaje početkom 9. stoljeća i koristi se do početka 19. stoljeća kada sve veću ulogu dobiva latinica. Glagoljica je u početku bila obla, a potom uglata te je imala 32 znaka. Ima brojevnu vrijednost tako da su prvih devet slova jedinice, a slijedećih devet desetice, daljnjih devet stotice pa tisućice.
Najjača uporišta glagoljaša su Hrvatsko primorje, Istra i otok Krk gdje su pronađeni najstariji spomenici, na kamenu, iz 12. i 13. st: Valunska ploča, Plominski natpis, Grdoselski i Supetarski ulomak i Bašćanska ploča.

Glagoljicu je sastavio Konstantin Ćiril. Njome su pisane crkvene knjige, gradski statuti i zakonici, klesani su natpisi na kamenim pločama, urezivane poruke na raspela, zvona i oslikane zidove crkava. Danas je to neprocjenjivo nasljeđe najbolje sačuvano upravo u središnjim krajevima Istre.
Tu je u naše vrijeme podignut jedinstven spomenik glagoljskoj kulturi i pismenosti – Aleja glagoljaša s jedanaest spomen-obilježja postavljenih uz cestu između gradića Roča i Huma.
Kad dođete u taj glagoljaški kraj, naći ćete se doista u srcu Istre – u geografskom i u duhovnom smislu. Iskoristite tu jedinstvenu priliku, naučite nekoliko glagoljskih slova i obradujte svoje najbliže razglednicom s pozdravom napisanim tim starim pismom.
Ljeti djeluje škola glagoljaštva u Roču. Hrvatski diplomati i političari glagoljicu i kravatu poklanjaju kao hrvatski suvenir.

Glagoljica je staroslavensko pismo koje nastaje početkom 9. stoljeća i koristi se do početka 19. stoljeća kada sve veću ulogu dobiva latinica. Glagoljica je u početku bila obla, a potom uglata te je imala 32 znaka. Ima brojevnu vrijednost tako da su prvih devet slova jedinice, a slijedećih devet desetice, daljnjih devet stotice pa tisućice.
Najjača uporišta glagoljaša su Hrvatsko primorje, Istra i otok Krk gdje su pronađeni najstariji spomenici, na kamenu, iz 12. i 13. st: Valunska ploča, Plominski natpis, Grdoselski i Supetarski ulomak i Bašćanska ploča.

Glagoljicu je sastavio Konstantin Ćiril. Njome su pisane crkvene knjige, gradski statuti i zakonici, klesani su natpisi na kamenim pločama, urezivane poruke na raspela, zvona i oslikane zidove crkava. Danas je to neprocjenjivo nasljeđe najbolje sačuvano upravo u središnjim krajevima Istre.
Tu je u naše vrijeme podignut jedinstven spomenik glagoljskoj kulturi i pismenosti – Aleja glagoljaša s jedanaest spomen-obilježja postavljenih uz cestu između gradića Roča i Huma.
Kad dođete u taj glagoljaški kraj, naći ćete se doista u srcu Istre – u geografskom i u duhovnom smislu. Iskoristite tu jedinstvenu priliku, naučite nekoliko glagoljskih slova i obradujte svoje najbliže razglednicom s pozdravom napisanim tim starim pismom.
Ljeti djeluje škola glagoljaštva u Roču. Hrvatski diplomati i političari glagoljicu i kravatu poklanjaju kao hrvatski suvenir.

Crkva sv. Marije Tješiteljice, crkvica iz 15 – 17 st. u kojoj je djelovala istoimena bratovština, naručilac ove vrijedne serije ulja na platnu s početka 17. stoljeća (Moreschi) i drvenih polikromnih kipova s prikazom apostola.

Od 5. do 19. studenog cijela Pula je bila u znaku 800 fotografija pokojnog Alojza Orela. Radovi velikana pulske fotografije mogli su se vidjeti na 46 lokacija u sklopu projekta “Pula je i moj grad”. Orelove fotografije našle su se tako u prostorima svih nacionalnih manjina u Puli, gradskih, županijskih i državnih institucija, ugostiteljskih objekata, knjižara, knjižnica i udruga. U kafiću Sax mogle su se razgledati umanjene verzije svih izloženih fotografija. Novac od prodaje fotografija i prikupljenih donacija namijenjen je Odjelu psihijatrije Opće bolnice Pula.

Izložba  “Pula je i moj grad” prvi je u nizu projekata pokrenutih u sklopu kandidature Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020 koji za cilj ima maksimalno uključivanje građana i pokretanje dijaloga o europskim temama važnima za grad i regiju.

Fotograf Alojz Orel u Pulu je stigao 1947. godine gdje je ubrzo otvorio dva ateljea, radio je kao fotoreporter u Glasu Istre, bio društveno angažiran, a radio je i na prvom turističkom vodiču Pule. Tijekom 2014. nekoliko je manifestacija obilježilo godinu Alojza Orela,  počevši s izložbom “Pulski album” u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre gdje se čuva Orelova ostavština. Više o Orelu na linku.

 

U prostorima srednjovjekovne gradske kule postavljena je izložba arheoloških predmeta iz rimskog razdoblja (amfore, uljanice, rimske posude), a dio se prostora koristi i kao izložbeni prostor suvremenih umjetnika.

U arhitekturi ove crkve (prva polovina 17. st.) dolaze do izražaja renesansne karakteristike s nekim elementima baroka. Fasada s renesansnim portalom vrlo je jednostavna. Uz portal se nalaze dva prozora sa željeznim rešetkama. Na zvoniku su se, do rekvizicije zvona za ratne potrebe u I. i II. svjetskom ratu, nalazila dva zvona (jedno iz 17. stoljeća, a drugo iz 18.) iz venecijanskih zvonolivnica.

Tijekom I. svjetskog rata sa zvonika je skinuto zvono sa signaturom: OPVS CASTELLIS (djelo Castellia) iz mletačke zvonolivnice (18. st.), koja je pripadala obitelji Castellis. Na mjesto skinutog zvona postavljeno je zatim novo zvono saliveno u zvonolivnici Lapagna u Trstu 1922. godine. Ovo zvono kao i drugo, staro zvono (iz 17. stoljeća) s likovnom dekoracijom (Sv. Foška, Madona, Raspeće) i latinskim tekstom: SANCTA FVSCA VRSARIAE MDCLXXX (Sv. Foška Vrsara 1680.), skinuto je sa zvonika za vrijeme drugog svjetskog rata, ali zvona nisu upotrebljavana u ratne svrhe, a sada se mogu vidjeti u zvoniku župne crkve Sv. Martina.

Danas se u renoviranoj crkvi nalazi sakralna zbirka koja sadrži vrijedne eksponate, poput slike Mučenja sv. Foške iz 17. stoljeća. Pažnju privlače i nadgrobne ploče s grbovima i latinskim tekstovima. Pred glavnim oltarom je grob vrsarskog župnika Luke Prodanića (Luca Prodanich) koji je umro 1659. godine. Na ploči je uklesan svećenički znak (kalež i hostija).

Parenzana ili kraće TPC (Trieste-Parenzo-Canfanaro) bila je uskotračna pruga dugačka 123,1 kilometra koja je povezivala 33 istarska mjesta od Trsta do Poreča tako da bi u današnje vrijeme prolazila teritorijem triju država; Italije – 13 km, Slovenije – 32 km i Hrvatske – 78 km.
Željeznica je ukinuta 1935. i u te 33 godine prometovanja ostavila je neizbrisiv trag za cijeli kraj.

Izložena je riznica crkve sa zbirkama slika, drvenih skulptura, 234 relikvijara iz 16. do 19. st., crkvenog posuđa i opreme te crkvenog ruha. Posebnost zbirke su svakako mumificirana tijela pokojnika.

Jedna od najimpozantnijih građevina u Vodnjanu, ali i cijeloj Istri je svakako župna crkva sv. Blaža koju posjećuju hodočasnici iz cijelog svijeta. Na mjestu današanje župne crkve nalazila se bazilika, najvjerojatnije iz 11. stoljeća, koja je porušena 1760. godine. Nova je crkva građena prema modelu crkve sv. Petra u Veneciji, a projekt je bio vrijedan 13.000 zlatnih dukata. Crkvu je Vodnjanu poklonio narod i gradila se od 1760. do 1800. godine. U to vrijeme građani su odvajali 10 posto svih proizvoda za gradnju crkve, a daljnih deset godina izdvajali su deset posto vina i maslinovog ulja. Danas je ova crkva najveća i jedna od najznačajnijih u Istri.

Osim relikvija sv. Blaža u vodnjanskoj se Župnoj crkvi čuva još 370 relikvija 250 različitih svetaca. Uz trn s Isusove krune, komadić vela Bogorodice, česticu Kristova križa i mnoge druge, posebnu pozornost privlače neraspadnuta, posve očuvana tijela ili djelovi tijela sv. Sebastiana, sv. Barbare, sv. Marije Egipatske, sv. Leona Bemba, sv. Ivana Olinija i sv. Nikoloze Bursa. Dijelovi i čitava tijela u Župnoj crkvi sv. Blaža leže stoljećima, a nisu balzamirani niti hermetički zatvoreni što predstavlja pravu zagonetku za znanstvenike. No to nije jedina zagonetka. Prema narodnoj predaji, neraspadnuta tijela svetaca imaju čudesnu moć ozdravljenja.

A relikvije su u Vodnjan stigle 1818. godine iz Venecije jer se zbog Francuske revolucije uništavalo sve što je sakralno. Veliki slikar i član Carsko kraljevske akademije likovnih umjetnosti Gaetano Grezler iz Venecije preuzeo je relikvije i pohranio ih kod sebe. U potrazi za umjetnikom koji bi dekorirao tek izgrađenu župnu crkvu, uprava vodnjanske crkve izabrala je Gretzlera. On dolazi sa svojim jedrenjakom te sa sobom nosi i relikvije.

Zbirka sakralne umjetnosti u župnoj crkvi sv. Blaža najznačajnija je na tlu Hrvatske. Zbirka broji 730 eksponata koji potječu iz razdoblja od 400. godine pa sve do 19. stoljeća. U zbirci su sadržani reljefi u kamenu, petnaest slika na platnu i drvu, petnaest skulptura, stotinu dragocjenih relikvijara, mnoštvo knjiga i rukopisa, nakit, svećenićke halje i drugo, te pruža jedinstveni pogled na Srednji vijek. Iako nije službeno proglašena hodočasničkom destinacijom crkvu sv. Blaža godišnje posjeti 15.000 vjernika.

Zbirka župe Poreč nalazi se u prostorijama kraj Eufrazijeve bazilike: 40-tak muzejskih izložaka – fragmenti mozaika (najstariji iz 3. st.), križevi iz 13. stoljeća, nekoliko oltarnih pala od 15. do 17. stoljeća te korske klupe.

Želimo stvoriti prostor kreativne suradnje u kojemu će se susretati umjetnici s različitim iskustvima i umjetničkim podrijetlima, s raznovrsnim vještinama i talentima; prostor u kojem će, radom, druženjem, istraživanjima preispitivati i proširivati svoje kreativne horizonte, pomicati granice izričaja u kazališnom stvaralaštvu, prenositi poruke velikih suvremenih i klasičnih autora.

Želimo širiti područje djelovanja i razmjene na međunarodne sudionike, partnere ali i na raznovrsne domaće, europske i svjetske publike.

Želimo omogućiti mladima u zemlji i regiji platformu za učenje, usavršavanje, sudjelovanje u produkciji kazališnih predstava kao

i u ostalim programskim aktivnostima kazališta i razvijati suradnju s visokoškolskim ustanovama pružajući mogućnost studentima za obavljanje praktične nastavne u okviru nastavnih studijskih programa.

Želimo od Kazališta Ulysses stvoriti istinski međunarodni umjetnički centar koji bi djelovao tijekom cijele godine. Otok kazališta, riječi, pokreta i glazbe, oazu rada i mira, želimo otvoriti i drugim vrstama umjetničkih projekata, različitim medijima i raznovrsnim aspektima ljudske djelatnosti koji promoviraju kreativnost, edukaciju, razumijevanje i međusobnu razmjenu dragocjenih iskustava ljudskog postojanja.

Naše se kazalište oslanja na kreativnu energiju svojih dugoročnih i novih suradnika i osluškuje signale jedinstvenog prostora u kojem djeluje – o njima ovisi naša estetika i naša misija. Ona nije predodređena, ne vodi se ustaljenim normama i nema zadane kriterije – ona proizlazi iz raznovrsnosti i inspirativnosti starih i novih članova Kazališta Ulysses i nepresušnih poticaja ambijenta Malog Brijuna i njegove tvrđave Minor.

http://www.ulysses.hr/hr/

Rodna kuća Matije Vlačića (1520. – 1575.), protestantskog pisca i profesora teologije i hebrejskog jezika u Jeni, Regensburgu, Antwerpenu i dr. Bio je jedan od prvih suradnika Martina Luthera

http://www.svetvincenatfestival.com

Arheološki odjel, povijesni odjel, etnografska građa Buzeštine – stari obrti.

Muzej prikuplja i čuva predmete pučke materijalne kulture Bujštine, a smjestio se nadomak ulaza u stari grad, preko puta crkve Majke Milosrđa.
Njegova etnografska zbirka obuhvaća alate, namještaj i bitne dijelove starinskog kućanstva koji evociraju nekadašnji način života istarskog čovjeka, uglavnom upućenog na poljoprivredu i pojedine zanate.

Muzej se smjestio u zgradu na 4 kata, građenu ravno iznad volte koja je nekoć bila južni ulaz u grad. Stalni postav čini 186 eksponata raspoređenih po katovima tako da dočaravaju izgled stare istarske kuće.

Zbirka je utemeljena 1970. godine kada su po selima gornje Bujštine prikupljeni predmeti tipičnog ruralnog življenja i rada. Zbirka je kasnije nadopunjavana, i restaurirana pa predmeti sada sjaje novim sjajem, uvodeći posjetitelja u svijet nekadašnjeg života istarskog čovjeka, njegove svakodnevice i zanata.

Jedinstveno i zanimljivo u Novigradu!
Pomorska zbirka posvećena ratnoj mornarici naših pradjedova!
Odore i oružje, slike i modeli, fotografije, zemljovidi, nacrti i nautički instrumenti!
Nakon temeljitih priprema konačno je moguće ostvariti dugo očekivani san o objektivnom prikazu povijesti austrougarske carske i kraljevske ratne mornarice i njenom djelovanju na ovim prostorima, kao i širom svijeta. Naša pomorska zbirka u Novigradu, u staroj gradskoj jezgri nekoliko koraka od mandrača omogućuje Vam poput vremenskog stroja povratak u prošlost, putovanje kroz vrijeme i prostor, u doba dok je na Jadranu postojala slavna austrougarska mornarica, u kojoj su zajedno naši služili pretci i putovali cijelim svijetom, u znanstvene ali i školske svrhe, kako bi naučili »navigati« i upoznati druge kontinente, njihove stanovnike i kulturu. Diplomatske misije smjenjivale su se s trgova kim, a na našoj obali gradili škverovi, škole, luke i svjetionici, stvaraju i tako i ovaj ambijent u kojem se nalazimo.
Za sve ljubitelje mora, pomorstva, povijesti i maketarstva posjet našoj zbirci bit će ono što su uvijek tražili, ali nisu mogli naći ni na jednom mjestu. Dolazak pod naš krov pokazat će Vam razvoj civilnog i vojnog života ratne mornarice Austro – Ugarske, te njen utjecaj na kasnija razdoblje, te na civilizaciju i kulturu našeg doba.
Vidimo se u Novigradu!

Riznica sjećanja
Mnogi ljudi i danas čuvaju uspomene na prošla vremena. Vittorio Rossoni započeo je svoju etnografsku zbirku sasvim slučajno – prilikom uređenja obiteljske kuće naišao je na dvadesetak starih predmeta koji su se koristili u domaćinstvima u vremenima naših djedova i baka. S vremenom se ova dragocjena zbirka povećavala i postala živa, opipljiva povijest nekadašnjeg načina zivota na ovom području.

Tako se konoba stare kuće ispunila alatima koji su nekad služili stolarima, kamenoklesarima, postolarima, bačvarima, kovačima, zatim muzičkim instrumentima i osobnim predmetima kao što su fotografije, pisma, naočale, pribor za brijanje pa i budilice, te raznim kućanskim predmetima koji bolje od riječi opisuju stara istarska vremena.

Povijest rudarstva, povijesni događaji vezani uz proglašenje Labinske republike (1921), memorijalna zbirka Giuseppine Martinuzzi (1844-1924).

Eufrazijeva bazilika, najvrjedniji kulturni spomenik Grada Poreča, sagrađena je na temeljima ranije trobrodne bazilike polovicom 6. stoljeća za vrijeme stolovanja biskupa Eufrazija, prema kojemu je i dobila ime.

Osim za trajanja vjerskih obreda, unutrašnjost Bazilike svakodnevno je otvorena za javnost. Prilikom posjeta, znatiželjnicima je omogućeno i uspinjanje na zvonik Bazilike, odakle se pruža veličanstven pogled na Poreč i okolicu. Kompleks Eufrazijeve bazilike pripada među najznačajnije svjetske povijesne spomenike, što je 1997. godine potvrdio i UNESCO, uvrstivši je među spomenike svjetske kulturne baštine.

Etnografski muzej Istre čuva i aktivno prikuplja tekstilnu građu. Veći dio zbirke čini tradicijska odjeća Istre. U ženskom odjevnom inventaru sjeverne i istočne Istre karakterističan je kroj na klinove, koji se veže uz razdoblje gotike. Kasnije taj način krojenja potiskuje i zamjenjuje krojenje ženske haljine iz prsluka i suknje. Oko struka žene su opasivale pas ili kanicu. Na glavi se nosio povezan facol, facuol, obično bogato izvezen – rakaman, nagažan ili kasnije od kupovne tkanine.

Muška odjeća najočitije se razlikuje po hlačama – jedne su od bijeloga sukna (stupana vuna) duge su do gležnja i pripijene uz noge – brneveke, dok su druge – brageše – od smeđeg sukna, kraće i šire. Na nogama su bile čarape – bičve, holjevi, škafuoni, škafuonice, a muškarci su oblačili i obojke, kalcete, nazuvke. Obuvali su opanke, a kasnije postole.

Smješten je u baroknoj gradskoj palači iz 17. i 18. stoljeća, a u stalnom su postavu zbirka slika starih majstora od 15. do 19. stoljeća, drvene polikromatske sklupture te zbirke slika i skulptura moderne hrvatske umjetnosti.

Zbirke i muzeji u sastavu Nacionalnog parka i spomen–područja Brijuni: Arheološki muzej s arheološkim lokalitetima iz rimskog i ranokršćanskog razdoblja, Etnografski muzej, Biografski muzej nekadašnjeg jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita.

Kuća o batani pripovijeda priču o batani, drvenoj ribarskoj brodici ravnoga dna i omiljenom rovinjskom tradicionalnom plovilu. Batanu desetljećima grade lokalni brodotesari i kalafati, svakodnevno koriste lokalni ribari i posjeduju brojne rovinjske obitelji. Batana je postala glavnim gradskim simbolom, pa joj je Grad poklonio muzej! I to ne običan muzej, već prvi na Mediteranu posvećen jednom ribarskom plovilu!

Muzejski je postav osmišljen suvremeno i multimedijalno, s filmskim i slide projekcijama, maketama i modelima, glazbom, izvrsnim fotografijama, interaktivnim izlošcima, kao i originalnim predmetima – donacijama rovinjskih građana. Posjetitelji muzeja na zanimljiv i interaktivan način upoznaju se s porijeklom batane, njezinom tipologijom i sastavnim dijelovima, njezinim graditeljima i kalafatima, tajnama procesa njezine gradnje, kao i o povijesnim rovinjskim škverovima, ali i ljepoti svakodnevnog života Rovinja i njegovih stanovnika i njihovom bogatom glazbenom, jezičnom, gastronomskom i inom nasljeđu.

http://www.batana.org

Crkva Majke Božje na Škrilinah

Nekadašnja vojarna Karlo Rojc, izgrađena krajem 19. stoljeća danas je sjedište multimedijalnog i multikulturalnog centra. U prostorima nekadašnje vojarne, koja je krajem 1998. godine započela svoj civilni i kulturni život, sjedište je brojnih gradskih udruga iz raznih područja djelovanja.

U rojcu je danas sjedište udruga koje se bave glazbom, likovnom, plesnom i baletnom umjetnošću, ali svoj su dom tu našle i udruge invalida, ekološke udruge, udruge iz područja socijalne skrbi, nacionalnih manjina, sporta i brojnih ostalih društvenih i kulturnih djelatnosti.

Tijekom cijele godine ovdje su organizirana razna zbvanja i aktivnosti; workshopovi, predavanja, glazba i likovna umjetnost, aktivizam udruga civilnog sektora. Tu se organiziraju i brojni festivali, kazališne predstave, crtaju se grafiti…  Sve to prostor nekadašnje vojarne čini jedinstvenim primjerom organizirane nezavisne kulturne scene i organiziranog civilnog sektora na ovim područjima.

Bivša vojarna smještena je u Gajevoj ulici na Monte Zaru, a više informacija može se pročitati na stranicama www.rojcnet.hr.

Udruge u Rojcu:

1. Monteparadiso – Kultura, mladi i vježbe glazbenika
2. Metamedij – Kultura,mladi i vježbe glazbenika
3. Distorzija – Kultura,mladi i vježbe glazbenika
4. Mladi Grada – Kultura, mladi i vježbe glazbenika
5. Inkubus – Vježbe glazbenika
6. Mali mrak – Kultura, vježbe glazbenika
7. MILK – Kultura, kazalište
8. Sonitus – Kultura, glazba
9. Syntheses – Kultura, vježbe glazbenika
10. Kung Fu klub Tao – Sport i rekreacija
11. Zelena Istra – Zaštita okoliša
12.Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Pula – Socijalna skrb, zdravstvo
13. Udruga dijaliziranih na listi čekanja – Socijalna skrb,zdravstvo
14. Udruga za celijakiju Istre – Socijalna skrb, zdravstvo
15. Merlin  – Soc.program
16. Sportsko društvo Paraplegičara Pula – Socijalna skrb, zdravstvo
17. H.B. I.Ž.Bokeljska mornarica – 29 Nacionalne manjine
18. Udruga cerebralne paralize IŽ – – Socijalna skrb i zdravstvo
19. Udruga udovica hrvatskih branitelja domovinskog rata IŽ. - Civilno društvo
20. Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata Pula -Civilno društvo
21. Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata IŽ – Civilno društvo
22. Udruga udomitelja – Civilno društvo
23. Udruga Sunce – Civilno društvo
24. Studentska udruga Pula – Civilno društvo
25. MMC Student – Civilno društvo
26. Centar borilačkih sportova Pula -Sport i rekreacija
27. Udruga za korektivnu gimnastiku i očuvanje zdravlja FIT Pula – Sport i rekreacija
28. Sveučilišna knjižnica u Puli – arhiva Kultura
29. Gepetto Grad. radionica – stolarska, rad. s učenicima
30. Cavae Romanae radionica – kiparska rad s mladima
31. Art Studio – keramičarska rad s djecom
32. Krater -.radionica keramičarska rad s trećom živ.dobi
33. SAKUD – Puhački orkestar grada Pule – Kultura
34. Pulske mažoretkinje – Kultura
35. Udruga J.B. Tito – Civilno društvo
36. Udruga Bošnjaka branitelja Domov. rata – Civilno društvo
37. Nacionalna zajednica Bošnjaka – Nacinalne manjine
38. Udruga Roma Istre – Nacinalne manjine
39. Mađarsko kult. dr.˝Moricz Zsigmond˝ – Nacinalne manjine
40. Udruga Bajs – Kultura, glazba
41. Vukovarske majke Pula – Civilno društvo
42. Udruga mornaričko desantnog pješaštva Vanga – Civilno društvo
43. Rondo Histriae – Kultura, glazba
44. Studio za stvaralačke aktivnosti djece – More – Kultura, glazba
45. Stolno teniski klub Arena – Sport i rekreacija
46. Tango Argentino – Kultura, ples
47. Glazbeni studio Art 052 – Kultura, glazba
48. Istrakord – Kultura, glazba
49. Boksački klub Šampion – Sport i rekreacija
50. Klub prijatelja NK Istra1961 – Sport i rekreacija
51. Dnevni centar za radnu terapiju i rehabilitaciju – Socijalna skrb i
zdravstvo
52. Društvo prijatelja HNK Hajduk – Sport i rekreacija
53. SAKUD -Zaro – Kultura
54. CB Radio klub More – Tehnička kultura
55. KUD Pin – Kultura
56. Gradska radionica Pula – Kultura, likovna
57. Klub sportskih aktivnosti Hip – hop – Sport i rekreacija
58. Centar borilačko –terap.vještina Shin – Sport i rekreacija
59. Savez izviđača Pula – Civilno društvo
60. Odred izviđača pomoraca – Civilno društvo
61. Udruga igrača biljara – Sport i rekreacija
62. Društvo borilačkih sportova – Sport i rekreacija
63. Zanshin – Sport i rekreacija
64. Shen – Sport i rekreacija
65. United – Kultura, glazba
66. Tondak – Kultura, tradicijska
67. A & M festival – Kultura, glazba
68. AVU Marsova soba – Kultura, glazba
69. KUD Bosna I.Ž. – Kultura, n.manjine
70. Klub Bošnjaka Pula – Nacionalne manjine
71. Seasplash – Kultura, glazba
72. Odred izviđača Istra 2- Civilno društvo
73. Makedonsko kulturno društvo I.Ž. Sveti Kiril i Metodij – Nacionalne manjine
74. UPAS – Socijalna skrb, sport i rekreacija
75. Športsko društvo Roller – Pula – Sport i rekreacija
76. Klub sportsko ritmičke Gimnastike Gazela – Sport i rekreacija
77. SAKUD – Dr. Inat – Kultura, kazalište
78. Radio klub Arena – Tehnička kultura
79. HDLU- Istre radni prostori – Kultura, likovna
80. Klub Valetudo -Sport i rekreacija
81. Karate klub Ippon – Sport i rekreacija
82. Udruga za promicanje underground kulture – Kultura, mladi, gl.
83. Teatar T.O.F.A. – Kultura, kazalište
84. Centar Yuan Tong – Sport i rekreacija
85. Gaia, – udruga za poboljšanje kv.života – Sport i rekreacija
86. Studio KaPula – Kultura, fotografija
87. Format – Kultura, fotografija
88. Suncokret – Pula – Civilno društvo
89. Armazonex – Kultura, glazba
90. SKD Nikola Tesla – Kultura, n.manjine
91. Zajednica Srba Istre – Nacinalne manjine
92. Capoiera – Sport i rekreacija
93. USR Pčelica – Sport i rekreacija
94. Biljarski klub Pula – Sport i rekreacija
95. Karate klub Istra + mladi – Sport i rekreacija
96. Čarobnjakov šešir – Kultura, alternativa
97. Plivački klub Arena – Sport i rekreacija
98. Udruga Zaigrana koza – Tehnička kultura
99. Planinarsko društvo Glas Istre – Sport i rekreacija
100. Klub maketara Pula – Tehnička kultura
101. Sportsko penjački klub Onsight – Sport i rekreacija
102. Škola primijenjenih umjetnost i dizajna Pula-Umjetnička radionica
103. Općinski sud u Puli – Arhiva
104. Udruga Figaro – Kultura i glazba
105. Udruga Barmana IŽ 2.- Civilno društvo
106. Udruga mikrofoni – Kultura, vježbe glazbenika
107. Udruga za autizam – Socijalna skrb, zdravstvo
108. Udruga Shari -Vari – Kultura, vježbe glazbenika
109. Breakdance studio Ab original – Kultura, ples
110. Udruga specijalne policije BAK Udruga proizašla iz domovinskog rata
111. Savez udruga Rojca – Udruga civilnog društva

Knjižnica je osnovana 1957. godine. Organizirana je kao opća knjižnica koja svoju djelatnost obavlja na području Grada Pule i drugih jedinica lokalne samouprave prema sporazumima glede organiziranosti i usluga. Knjižnica djeluje kao matična i središnja knjižnica za talijansku nacionalnost u Republici Hrvatskoj i kao matična za narodne i školske knjižnice Županije Istarske. Knjižnica ima fond od 83 000 knjižnih svezaka. Gradska knjižnica i čitaonica u svom sastavu ima: Središnju knjižnicu, Dječju knjižnicu, Knjižnicu Veruda, Knjižnica u Vodnjanu, Knjižnica Žminj u Čakavskoj kući, Matičnu službu za školske i narodne knjižnice Županije Istarske, Matičnu službu za talijansku narodnost u Republici Hrvatskoj.

Djela iz fundusa Antona Motike.

Multimedijalni Centar

Društvo arhitekata Istre

http://www.singulargalerija.com

Na najvišem brežuljku u Puli, na nadmorskoj visini od 32,4 metra, između mora i brežuljaka Arena, Zaro i Sv. Mihovil, u adaptiranoj mletačkoj utvrdi, od 1961. godine nalaze se radne i izložbene prostorije Povijesnog muzeja Istre koji je osnovan dana 31. prosinca godine 1955. kao Muzej revolucije. Povijesni muzej Istre – Museo Storico dell’ Istria svoju djelatnost obavlja kao javna ustanova. Danas je županijska institucija koja čuva dio nacionalne i općeljudske baštine od razvijenoga srednjega vijeka do novijega doba te je posredno ili neposredno predočuje javnosti putem stalnih i povremenih izložaba ili publikacija.

Muzej djeluje kao cjelina s nizom odjela (nesamostalnim ustrojbenim jedinicama) – Odjelom za povijest grada Pule, Odjelom srednjovjekovne istarske povijesti i Odjelom novovjekovne istarske povijesti s pripadajućim zbirkama (Kulturno – povijesna zbirka gradskog života, Zbirka starih razglednica i fotografija, Zbirka povijesti pomorstva i brodogradnje. Zbirka gospodarskog razvitka, Kulturno-povijesna zbirka subgradskog života, Zbirka odličja, znamenja, plakata diploma, pečata i grbova, Numizmatička zbirka, Zbirka oružja, odora i vojne opreme, zbirka filmskih i video zapisa, Zbirka memoarske građe i zvučnih zapisa, Zbirka značajnih ličnosti, te novoustrojena Zbirka starih karata. U bogatom fundusu (preko 40.000 muzejskih predmeta) posebno je značajan fundus zbirke starih razglednica, karata te zbirka oružja, odora i vojne opreme i pomorstva.

Skupljanjem kamenih spomenika u Augustovu hramu 1802. g. maršal Marmont započinje stvaranje muzejske zbirke u Puli. No otkriće kamenih, keramičkih i metalnih predmeta u Nezakciju bilo je osnova za utemeljenje Gradskog muzeja (Museo civico) u Puli 1902. g. Preseljenjem sjedišta Societa istriana di archeologia e storia patria i prijenosom arheološkog inventara iz Poreča u Pulu, Gradski se muzej spaja s Državnom zbirkom (kameni spomenici) i porečkim Provincijalnim muzejom (Museo Provinciale) u jednu muzejsku ustanovu pokrajinskog značaja, te je tako 1925. g. utemeljen Muzej Istre (Il Regio Museo dell’ Istria) u današnjoj muzejskoj zgradi. Godine 1930. dvorane muzeja prvi put su otvorene za posjetitelje, te je tom prilikom izdan vodič na talijanskom jeziku. Ta je izložba uz manje izmjene bila dostupna javnosti do kraja Drugoga svjetskog rata, kada su za vrijeme angloameričke uprave mnogi predmeti preneseni u Italiju.

S nekim izmjenama u lapidariju i postavom preostalih eksponata, 1949. g. muzej je ponovno otvoren kao specijalizirani Arheološki muzej Istre. Sustavnim radom i uz velike napore, nakon restitucije dijela arheološke građe iz Italije 1961. g., postupno je uređena muzejska zgrada i
izrađena didaktičko-vizualna koncepcije cjelokupnog reprezentativnog muzejskog fundusa.Godine 1968. otvoren je preuređeni lapidarij u prizemnim prostorijama i hodnicima muzeja, a 1973. otvorene su izložbene dvorane prethistorije na 1. katu i antičke, kasnoantičke i srednjovjekovne izložbe na 2. katu muzejske zgrade.

Izložbene dvorane Arheološkog muzeja Istre nadopunjavaju se novim nalazima s arheoloških lokaliteta Istre (pretpovijesnih špilja, gradina i nekropola, antičkih gospodarskih kompleksa, građevina i groblja te sakralnih objekata ranokršćanskog i bizantskog razdoblja, vremena provale barbara i naseljavanja slavenskog življa u Istru).

Muzej sakuplja umjetnine nastale u drugoj polovici prošlog stoljeća pa sve do najnovijih radova recentnih umjetnika. MSUI predstavlja otvoreno mjesto susreta multikulturalnosti te postaje krovnom kulturnom i umjetničkom institucijom istarskih umjetnika.

Pula+2020 natječajna knjiga

Dragi prijatelji,

nakon višegodišnjeg rada na kandidaturi Pule i Istre za Europsku prijestolnicu kulture 2020, ponosni smo što vam možemo javno predstaviti knjigu na kojoj je radilo preko 200 umjetnika, producenata, institucija i stručnjaka iz Pule, Hrvatske i Europe i koja je plod detaljnog strateškog planiranja razvoja grada i regije.

IMG_4270_objava2

Kakav god bio ishod naše kandidature, pozitivne promjene već su krenule. Cjelovit uvid u viziju, kreativnu energiju i vibru Pule+2020 možete pogledati u natječajnoj knjizi koju ovdje premijerno objavljujemo.

Pula+2020 natječajna knjiga